Kroz historiju čovječanstva, od starih Egipćana koji su krivili svoja božanstva za nastanak raka do Hipokrata koji je vjerovao da je rak povezan sa pretjeranim nakupljanjem crne žući u tijelu, ljekari su pokušavali da shvate i izliječe ovu bolest. U antičkom Rimu, hirurški pristup je bio jedina opcija u tretmanu oboljelih od raka, što je ostalo kao status quo skoro dva milenija. Sa razvijanjem anestezije u 19-om stoljeću, hirurgija je značajno napredovala, ali još je imala veoma skromne rezultate, posebno kod pacijenata sa metastatskom bolešću1.
U isto vrijeme, William Coley – hirurg iz New Yorka, stvara koncept imunoterapije tako što liječi pacijente različitim bakterijama sa ciljem da potakne njihov imuni sistem da se bori protiv raka. Iako je uspjeh ovog načina liječenja bio veoma skroman, sama ideja imunoterapije se zadržala i postala predmet istraživanja i diskusija među onkolozima.
1903. godine, pet godina nakon što je Marie Curie otkrila radium, prvi pacijenti su uspješno tretirani radioterapijom. Ovaj tip terapije koristi zrake visoke energije da uništi ćelije raka. U tom vremenu, radioterapija je napravila revoluciju u onkologiji, te se koristi i dan danas. Ipak, radioterapija ima značajna ograničenja i to u vidu značajnih neželjenih efekata2 koji nastaju tako što, pored ćelija raka, uništavaju se i brojne, zdrave, ćelije.
Slijedeći, veoma važan, napredak u onkologiji bio je otkriće hemoterapija. Hemoterapija je razvijena tokom Drugog svjetskog rata i 1956-te godine prvi pacijent je potpuno izliječen od metastatske bolesti. U to vrijeme, hemoterapija je predstavljala najznačajniji napredak u onkologiji i po prvi onkološki pacijenti su se mogli nadati izliječenju. Hemoterapija je značajno napredovala u posljednjih 70-ak godina, i danas je značajno sofisticiranija nego što je bila, ali ipak osnovni princip djelovanja hemoterapije je isti – uništavanje ćelija koje se brzo dijele. Na ovaj način uništavaju se ćelije raka, ali i mnoge druge, normalne, ćelije u organizmu poput ćelija u krvi i koštanoj srži. Kao posljedica uništenja bijelih krvih ćelija mogu se javiti teške infekcije.
Veliki korak u onkologiji učinjen je otkrićem i razvijanjem ciljanih terapija – vrste lijekova koji sprječavaju rast raka tako što blokiraju specifične molekule. I dok hemoterapija djeluje na sve ćelije koje se brzo dijele, bilo da je riječ o normalnim ćelijama ili ćelijama raka, ciljana terapija djeuje na specifične molekule koje su karakteristične za rak4.
Najnoviji napredak u onkologiji je imunoterapija koja djeluje na imuni sistem. Imuni sistem posmatramo kao mehanizam odbrane organizma od stranih napadača – virusa i bakterija.
Sa boljim shvatanjem biologije raka, ali i sa boljim poznavanjem imunog sistema razvijena je kancer imunoterapija. Ovi lijekovi djeluju tako da pomognu imunom sistemu da prepozna i napadne ćelije raka. Različite imunoterapije različito djeluju – jedna vrsta djeluje tako da pomaže imunom sistemu da zaobiđe prepreke koje ćelije raka postavljaju, dok druga vrsta djeluje tako što stimuliše imuni odgovor.
Imuna biologija mikrookruženja raka je veoma kompleksna, ali sa dobrim pozavanjem redoslijeda dešavanja, naučnici i ljekari mogu prilagoditi imunoterapiju svakom onkološkom pacijentu ponaosob.
Robin Taylor, vice predsjednik, Kancer Imunoterapije u Roche-u, objašnjava odakle smo došli i gdje nas nauka vodi, kada je u pitanju tretman onkoloških pacijenata:
„U početku, rak smo liječili hemoterapijom koja truje sve, uključujući i zdrave ćelije koje rastu i kao što možete zaključiti to značajno smanju kvalitetu života onkoloških pacijenata koji primaju hemoterapiju. Trenutno, nalazimo se u veoma uzbudlivom, vjerovatno, ključnom periodu u historiji kada je riječ o onkološkom tretmanu jer smo konačno u mogućnosti da razumijemo kako imuni sistem prepoznaje tumore. U konačnici ako dođemo do trenutka kada možemo ne samo pomoći imunom sistemu da prepozna ćelije raka, već mu pomoći i da napada te ćelije, moguće je da će imuni sistem u potpunosti uništiti te ćelije – što bi zaista bilo vema značajno.“
Kancer imunoterapija predstavlja zaista uzbudljivo i beskrajno veliko područje za istraživanje i može u potpunosti promijeniti percepciju onkologije. Nova otkrića u imunoj biologiji, i u načinima ojačavanja imunog sistema u borbi protiv raka zasigurno daju razloge za optimizam sada i u bliskoj budućnosti.
Kako rastu naša saznanja o imunom sistemu i imunoj biologiji, rastu i naše nade da možemo razviti lijek koji će zaista promijeniti prognozu i dati nadu onkološkim pacijentima. Na osnovu dosadašnjih saznanja uspjeli smo razviti imunoterapije koje djeluju na specifične aspekte tumora. U budućnosti, koja počinje već danas, nadamo se da kombinacijama ciljanih i imunoterapija koje će dodatno poboljšati ishod tretmana. Možemo reći da je imunoterapija do sada najkompleksniji vid onkološke terapije, ali također njena budućnost je veoma uzbudljiva i obećava mnogo
References
American Cancer Society. The history of cancer.
Macmillan. Radiotherapy.
American Cancer Society. Evolution of cancer treatments: Chemotherapy.
National Cancer Institute. Targeted cancer therapies.
Roche d.o.o. - Roche Ltd, Zmaja od Bosne 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina