COVID-19 : U borbi protiv svjetske zdravstvene prijetnje

Počeli ste kašljati... To nije ništa neuobičajeno s obzirom da se radi o jednom od najčešćih zdravstenih simptoma koji može imati naizgled beskonačnu listu uzroka – od alergija, raka pluća do pneumonije. Međutim, kada su infektivne bolesti u pitanju, otkriti pravi uzrok kašlja je od kritičnog značaja ne samo da bi se odredila tačna terapija, nego i da bismo mogli razumjeti koliko je zarazna infekcija i kako se može prenijeti.

Kašalj je također bio jedan od glavnih simptoma s kojim je počela epidemija virusa COVID-19 u Kini. Međutim, ovaj put, specifični uzrok tog kašlja je bilo nešto što nikad ranije nije zabilježeno. U tom momentu dostupni laboratorijski testovi nisu mogli identificirati virus, što je značilo da su ljekari mogli jedino nagađati koje lijekove mogu propisati oboljelima i kakve zaštitne mjere trebaju poduzeti. Zdravstveni autoriteti nisu čak bili sigurni ni u to gdje i kako je virus nastao.

Rezultati istraživanja su na kraju utvrdili da se radi o infekciji izazvanoj novim sojem korona virusa –pripadniku velike familije virusa koji su uzročnici različitih bolesti od obične prehlade do mnogo ozbiljnijih bolesti kao što je bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS-CoV) i ozbiljni akutni respiratorni sindrom (SARS-CoV). Korona virusi su zoonotski virusi, što znači da se mogu prenositi sa životinja na čovjeka. 1

S obzirom da se radilo o novom virusu, niko tačno nije znao koliko brzo se ova infekcija može prenositi ili koliko ozbiljno može ugroziti zdravlje zaraženih pacijenata. Međutim, sa razvojem epidemije, brzo se pokazao i smrtonosni potencijal ovog virusa. Bez djelotvornog tretmana, izolacija postaje najviše uobičajen način obuzdavanja širenja infekcije. Ovakve mjere su usporile, ali nisu zaustavile nepopustljivo marširanje virusa COVID-19, od grada do grada, zatim regije do regije I na kraju od države do države.  

Od početka pojave novog korona virusa do sada, zaraženo je više od million ljudi širom svijeta, što je Svjetska Zdravstvena Organizacija  (eng. World Health Organization) klasificirala kao pandemiju. Brojevi zaraženih i dalje nastavljaju rasti – sada su ovom infekcijom pogođeni svi kontinenti izuzev Antarktika. 2

Dok je virus za neke smrtonosan ili opasan, uzrokujući upalu pluća, ozbiljni akutni respiratorni sindrom ili otkazivanje rada bubrega, mnogi zaraženi imaju blage simptome ili su simptomi u potpunosti izostali, što čini infekciju težom za otkriti i obuzdati. Virusom mogu biti inficirani ljudi u svakom dobu. Ipak, iskustvo i dokazi dokazi sugeriraju da dvije grupe ljudi su u većem riziku da dobiju ozbiljniji oblik infekcije: starije osobe i osobe sa prisutnim drugim zdravstvenim tegobama. WHO (engl. World Health Organization = Svjetska Zdravstvena Organizacija) naglašava da svaka osoba treba zaštititi sebe od infekcije COVID-19 da bi mogli zaštititi druge. 3

Virus COVID-19 se trenutno prenosi u drugim zemljama mnogo brže nego što se to dešavalo u Kini, što znači da minimiziranje širenja i posljedica ove infekcije postaje trka sa vremenom. Španija i Italija trenutno imaju najveći broj potvrđenih slučajeva, kao i najveće brojke umrlih u Evropi. Broj potvrđenih slučajeva u Bosni i Hercegovini iznosi više od 500 zaraženih osoba. 4

Međutim, eksperti iz oblasti javnog zdravstva izražavaju zabrinutost da trenutni broj evidentiranih slučajeva nije tačan, s obzirom da se i dalje jako mali broj osoba testira.   

Pristup pouzdanom testiranju na COVID-19 od presudnog je značaja za identificiranje zaražene osoba i prevenciju širenja oboljenja. "Sve zemlje moraju imati za cilj prevenciju prijenosa i spriječavanje širenja COVID-19, bez obzira jesu li suočene sa sporadičnim slučajevima prijenosa, klasterima ili prijenosom unutar cijele zajednice", rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO. 5

Medicinski istraživači i zdravstveni autoriteti usko sarađuju kako bi osigurali da se testovi razviju i učine dostupnim što većem broju ljudi, u što većem broju zemalja. Budući da COVID-19 napada respiratorni sistem, uzorci za testiranje se dobijaju brisom nosa ili grla. Testovi također trebaju osigurati da se sa uzorcima može rukovati sigurno, bez mogućnosti kontaminacije opreme na kojoj se vrši testiranje ili povećanja rizika za prijenos virusa na laboratorijsko osoblje.

Kako zdravstveni radnici i regulatorna tijela stiču više znanja o bolesti, na taj način bivaju spremniji za buduće zdravstvene izazove na koje ih mogu primjeniti. Zarazne bolesti prevazilaze nacionalne granice - svi moraju raditi na razumijevanju, suzbijanju i liječenju epidemije. Informacije je potrebno dijeliti na vrijeme. Važno je naglasiti da su precizni i pouzdani dijagnostički testovi od ključne važnosti za utvrđivanje razmjera epidemije te identifikaciju najranjivijih grupa.

"Ne možete se boriti protiv virusa ako ne znate gdje je. To podrazumijeva jak nadzor da bi se pronašao, izolirao, testirao i tretirao svaki pojedinačni slučaj kako bi se prekinuli lanci prijenosa ", rekao je dr. Ghebreyesus.

Ako želite saznati više o COVID-19 i dobiti najnovije informacije o pandemiji, posjetite web stranicu WHO-a:

Reference

1. World Health Organization. Health Topics: Coronavirus. [Internet; preuzeto 12 Mar 2020]. Dostupno na:

2. World Health Organization. Novel Coronavirus (COVID-19) Situation. [Internet; preuzeto 12 Mar 2020]. Dostupno na:

3. World Health Organization. Situation Report - 51: Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) [Internet; ažurirano 11 Mar 2020]. Dostupno na:

4. Worldometer: Coronavirus [Internet; ažurirano 03 Apr 2020]. Dostupno na:

5. World Health Organization. Mission Briefing on COVID-19: WHO Director-General’s Opening Remarks. [Internet; preuzeto 12 Mar 2020]. Dostupno na:

BA/VIRO/2004/0001