Inovacije kroz suradnju akademske zajednice i industrije

Ilustraciju za blog napravila: Milica Čvokić
Za blog piše: prof. dr. Davorka Završnik

Da li znate koliko je potrebno uložiti rada, vremena i novca da se razvije novi lijek? 10-15 godina istraživačkog rada, uz velika finansijska sredstva. Sama činjenica da od 10.000 sintetiziranih molekula samo jedna dođe na tržište govori o ovome glomaznom i gotovo neodrživom modelu..

Trenutna pandemija COVID-19 otkrila je  kako je društvo ovisno o lijeku i kako se farmaceutske tvrtke sve više oslanjaju na znanje akademske zajednice, kako bi otkrile i razvile učinkovite lijekove.

Svjedoci smo vremena u kome su udruženi Oksfordski tim i AstraZeneca demonstrirali kako se desetogodišnji rad na vakcini može skratiti na deset mjeseci, uz poštivanje svih dobrih praksi u dizajniranju, ispitivanju i proizvodnji. Uz svu briljantnost oksfordskog istraživačkog tima i svega naučenog iz ranijih epidemija, vakcina ne bi tako brzo ugledala svjetlost dana da se u cijelu priču nije ubacla i farmaceutska industrija. Ovakav primjer  daje mi  nadu u budućnost.

Ponekad se čini da gubimo bitku protiv mnogih bolesti koje haraju čovječanstvom, a zapravo smo napravili velike korake. Živimo dulje, s očekivanim životnim vijekom koji se gotovo udvostručio tijekom posljednjih 100 godina. Produženje životnoga vijeka, uspješna borba s mnogim bolestima, kao i poboljšanje kvaliteta života nije slučajnost, nego unaprijeđeno znanje u oblasti medicine i farmacije. Međutim, pojavljuju se nove bolesti, a mnoge stare bolesti i dalje ostaju neizlječive. Istraživanja u iznalaženju novih, ili učinkovitijih lijekova još uvijek su aktuelna, iznalaze se drugi alati da bi se proces ubrzao.

U svojoj akademskoj karijeri bavila sam se sintezom i dizajniranjem lijekova, istraživanjem njihove biološke aktivnosti, kao i pronalaženjem matematičkih modela koji opisuju odnos strukture i aktivnosti. Dobivanjem projekata mogli su se pokriti osnovni troškovi, ali za ovakav ambiciozni obim istraživačkog rada u više nego skromnim uvjetima, bilo je potrebno pronaći načine korištenja sofisticiranih metoda i skupe aparature. Kako sam se snalazila da naša mukotrpna istraživanja ne sakupljaju prašinu na policama? 

Međuakademskom suradnjom koja nikada nije bila upitna. Dobro smo se međusobno razumjevali, jer smo imali iste probleme, što je i moglo rezultirati objavljivanjem znanstvenih radova i zajedničkih projekata. S farmaceutskom industrijom nisam nalazila zajednički jezik, imali smo različite stavove za istraživanja i različite interese. Srećom to je danas prošlost.

Farmaceutska industrija i akademska zajednica desetljećima surađuju, ali je to uglavnom tradicionalna razmjena financiranja i istraživanja. Iako povijesno postoje primjeri dobrih  odnosa između akademskih zajednica i farmaceutske industrije, zadnjih desetak godina godina intenzivira se izgradnja  mreža između univerzitetskih centara i farmaceutske industrije. Da bi suradnja postala uspješna učinjeni su mnogobrojni kompromisi, postignuta je fleksibilnost u pristupu s obje strane.

Zajednički rad rezultirao je povećanjem inovacija, smanjenjem vremena između razvoja i lansiranja novih proizvoda na tržište. Vodeća biofarmaceutska istraživačka organizacija Pharmaceutical Research and Manufacturers of America (PhRMA) u čijem radu učestvuju najveće farmaceutske tvrtke, svijetu su dali nove biološke lijekove i unaprijedila tretiranje teških bolesti.

Prema podacima iz 2019. godine među pet najuspješnijih suradnji su:

• Novartis International AG i Harvard Univerzitet

• Amgen Inc. i Univerzitet u Irskoj

• BGI Kina i Univerzitet u Kopenhagenu

• F. Hoffmann-La Roche AG i Harvard Univerzitet

• AstraZeneca plc i Kembridž Univerzitet

Broj partnerstava između korporativnih i akademskih ili državnih institucija se udvostručio u periodu 2012-2016, a i dalje raste. Open Discovery Innovation Network (ODIN), suradnja Univerziteta Aarhus i 20 međunarodnih industrijskih korporacija izgradili su novi model za poslovnu suradnju, a u periodu 2020. do 2023. finansiraće projekte u kojima istraživači iz akademske zajednice i industrije surađuju u otvorenom okruženju i bez intelektualne svojine.

Industrijski trend je stvaranje novih partnerstava, uvođenje vještačke inteligencije i novih tehnologija u gotovo sve faze razvoja lijeka. Bez obzira koliko je danas znanost napredovala do cilja se može dođi samo zajedničkim snagama, što su shvatili i akademska zajednica i farmaceutska industrija. Raduje me izjava Jones Sabry, voditelja Roche Pharma Partering: "Način kako odlučujemo prihvatiti vanjske inovacije odrediće budućnost i zdravlje pacijenata." Također postoji i poziv za suradnju istraživačima koji se bave istraživanjem novih lijekova.

Moja akademska karijera je na zalasku, ali mlade kolege imaju mogućnost da private poziv i istraživačkom suradnjom učine više u iznalaženju učinkovitih lijekova i zdravlja pacijenata. 

Prof. dr. Davorka Završnik, spec. faraceutske tehnologije, zaposlena kao redovni profesor na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na integriranom i doktorskom studiju. Angažovana je na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Medicinskom fakultetu, Studij farmacije Sveučilište u Splitu (2013-2019).

Dugi niz godina bavi se  sintezom i ispitivanjem  strukture biološki aktivnih spojeva, ispitivanjem njihovih fizičko-kemijskih i bioloških osobina, ispitivanjem odnosa strukture i aktivnosti i kao i dizajniranjem novih farmakološki aktivnih spojeva.

M-BA-00000374